Važnost čišćenja i dezinfekcije u zdravstvenim ustanovama

Uloga čišćenja u zdravstvenim ustanovama nikada nije bila važnija, pandemije COVID-19 dodatno je naglasila važnost čišćenja i dezinfekcije u zdravstvenim ustanovama. Uticaj različitih režima čišćenja na količinu, raznolikost i otpornost bakterija koje se nalaze na površinama bolničkih soba postao je predmet istraživanja istraživačkog tima iz Jene i Berlina. Njihova nedavna studija je istakla značajne promjene u bakterijskoj flori bolničkih soba nakon upotrebe probiotičkog sredstva za čišćenje. Ovo otkriću otvara novo područje istraživanja i razumijevanja kontrole bakterijske infekcije u kliničkim prostorima.

Studija o utjecaju različitih metoda čišćenja na bakterijsku floru bolničkih soba

Studija je provedena na neurološkom odjelu u Charitéu, gdje su istraživači proučavali uticaj različitih metoda čišćenja na bakterijsku floru u bolničkim sobama. Tokom 13 sedmica, devet soba je čišćeno svakodnevno koristeći standardna dezinfekcijska sredstva, sredstva za domaćinstvo i probiotičko sredstvo za čišćenje koje je sadržavalo razne korisne bakterije. Nakon tog razdoblja, uzorci su prikupljeni s kvaka na vratima, poda, umivaonika, kao i brisevi iz nosa i rektuma pacijenata u sobama.

Rezultati studije: Probiotičko čišćenje kao alternativni pristup suzbijanju patogenih bakterija

Rezultati su bili iznenađujući. Prethodno istraživanje je pokazalo da se klice koje donose pacijenti postepeno zamjenjuju bakterijama iz okoliša u bolničkim sobama. Međutim, korištenje probiotičkog sredstva za čišćenje rezultiralo je značajnim promjenama. Dok se količina uobičajenih mikroba iz okoliša smanjila u usporedbi s dezinfekcijskim sredstvima, probiotička strategija je rezultirala povećanjem biodiverziteta i smanjenjem genskih sekvenci koje daju otpornost na antibiotike. Jedna od ključnih komponenti studije bila je analiza mikrobne raznolikosti. Istraživači su otkrili da je dezinfekcija dovela do značajno manje mikrobne raznolikosti na ispitivanim površinama, dok je probiotičko čišćenje rezultiralo složenijim i stabilnijim mikrobnim ekosistemima. Ovo otkriće otvara mogućnost da probiotičko čišćenje površina bolničkih soba može imati pozitivan utjecaj na kontrolu bakterijske infekcije. Probiotici su živi mikroorganizmi koji, kada se primjenjuju u odgovarajućim količinama, mogu pružiti zdravstvene koristi domaćinu. Ovi rezultati su vrlo obećavajući jer sugeriraju da probiotičko čišćenje može pružiti alternativni pristup u borbi protiv patogenih bakterija u bolničkim sobama. Umjesto samo ubijanja štetnih bakterija, probiotičko čišćenje uključuje uvođenje korisnih bakterijskih sojeva koji mogu konkurirati patogenima za hranjive tvari i prostor, što dovodi do smanjenja kolonizacije opasnih patogena. Još jedan važan rezultat studije bio je smanjenje prisutnosti gena otpornosti na antibiotike, posebno u multirezistentnim MRSA bakterijama, koje su veliki izazov u kliničkom okruženju. Probiotičko čišćenje se pokazalo učinkovitim u suzbijanju tih gena i stvaranju okruženja manje povoljnog za razvoj otpornosti na antibiotike. Važno je uzeti u obzir da se ovaj eksperiment provodio na neurološkom odjelu jedne bolnice, pa rezultati mogu varirati u drugim okruženjima i na različitim odjelima, te da probiotičko čišćenje nije zamjena za tradicionalne mjere dezinfekcije i higijene, već bi trebalo biti dio sveobuhvatne strategije kontrole infekcija.  Međutim, ova studija otvara vrata novim perspektivama u kontroli bakterijske flore u bolničkim sobama. Probiotičko čišćenje može biti jedan od alata koji se koristi zajedno s tradicionalnim metodama dezinfekcije kako bi se postigla bolja kontrola infekcija. Integracija probiotičkih sredstava za čišćenje u rutinske protokole čišćenja može pružiti dodatnu zaštitu od bakterijskih infekcija, smanjiti širenje rezistencije na antibiotike i stvoriti zdravije okruženje za pacijente.

Perspektive i daljnje istraživanje probiotičkog čišćenja u kliničkim okruženjima

U budućnosti, daljnje istraživanje i razvoj probiotičkih sredstava za čišćenje mogli bi dovesti do inovativnih načina suzbijanja infekcija u kliničkim okruženjima. Dodatno, istraživanje u drugim zdravstvenim ustanovama i na različitim odjelima može pružiti bolji uvid u učinkovitost i primjenjivost probiotičkog čišćenja. Istraživanje provedeno u Jene-i i Berlinu otkriva obećavajući potencijal probiotičkog čišćenja u kontroli bakterijske flore u bolničkim sobama. Ipak, daljnje istraživanje je potrebno kako bi se razvile smjernice za njihovu praktičnu primjenu.