Šta Je Mikroplastika i Kako Nastaje?

Mikroplastika je tih i nevidljiv neprijatelj koji polako, ali sigurno, ulazi u naše živote i našu okolinu. Ali šta zapravo predstavlja? Mikroplastika su sitne čestice plastike koje su manje od pet milimetara u prečniku. Nastaje kao rezultat razgradnje većih plastičnih predmeta ili se proizvodi direktno u obliku mikročestica. One su sveprisutne i predstavljaju ozbiljan problem za naše okruženje i zdravlje.

Uticaj Mikroplastike na Naše Živote

Mikroplastika ima ozbiljan uticaj na naše živote, čak i ako toga nismo svjesni. Ove sitne čestice dospjevaju u vodene tokove, tlo i vazduh, zagađujući našu planetu na mnoge načine. One mogu biti štetne za morski život, potencijalno se prenoseći na našu ishranu. Takođe, mikroplastika može da izazove zdravstvene probleme kod ljudi, uključujući upalne bolesti, rak, dijabetes, probleme s reprodukcijom, neurološke smetnje, poremećaji hormona, alergijske reakcije i druge komplikacije.

Gdje Sve Nalazimo Mikroplastiku?

Mikroplastika je svuda oko nas, a mnogi od nas nisu ni svjesni koliko je rasprostranjena. Nalazimo je u morima i rijekama, ali i na kopnu. Plastika se razgrađuje na sitne čestice koje se mogu naći u hrani, vodi i vazduhu. Osim toga, mikroplastika se često koristi u kozmetičkim proizvodima poput pilinga, što dodatno doprinosi njenom širenju. Mikroplastika ima potencijal da se akumulira u tkivima organizama, uključujući ribe i druge morske organizme. To znači da, konzumiranjem tih organizama, ljudi mogu biti izloženi mikroplastici i njenim potencijalno štetnim hemijskim materijama.

Kako Izbaciti Mikroplastiku iz Svakodnevnog Života

Srećom, postoji mnogo načina na koje možemo smanjiti upotrebu i izloženost mikroplastici. Evo nekoliko korisnih savjeta:

  • Izbegavajte proizvode sa mikroplastikom: Pažljivo čitajte etikete kozmetičkih proizvoda i izbegavajte one koji sadrže mikroplastiku.
  • Reciklirajte: Praktikujte recikliranje kako biste smanjili količinu plastike koja završava na deponiji.
  • Smanjite upotrebu jednokratnih plastičnih kesa: Koristite torbe od platna ili papira za kupovinu.
  • Podržavajte proizvođače bez plastike: Birajte proizvode koji koriste ekološki prihvatljivu ambalažu.
  • Dajte prednost: Organskim, prirodnim, ili ekološki prihvatljivim proizvodima koji koriste prirodne abrazivne čestice kao zamjenu za mikroplastiku.
  • Izbacite: Odjeću od sintetičkih materijala kao što su poliester i akril, jer pri pranju otpuštaju mikroplastiku u vodu.
  • Izbacite: Balone, lopte i igračke koje sadrže mikroplastiku.
  • Dajte prednost: Igri na otvorenom, drvenim igračkama ili onima od biorazgradivih materijala.
  • Izbacite: Proizvode sa dodatom mikroplastikom, kao što su brza hrana i obrađeni proizvodi.
  • Dajte prednost: Svežim, neobrađenim namirnicama i pažljivo proverenim proizvodima koji ne sadrže mikroplastiku.

Više Mikroplastike u Zraku Zimi?

Zimski period može imati uticaj na prisustvo mikroplastike u zraku. Na primjer, sol koja se koristi za posipanje puteva može sadržavati mikroplastiku. Takođe, grijanje u zatvorenim prostorima može doprinijeti širenju mikroplastike putem prašine u vazduhu. Iako nema dovoljno istraživanja o tačnoj količini mikroplastike u zraku tokom zime, ovo je područje koje zahtijeva dalje proučavanje.

Šta kažu istraživanja o mikroplastici ?

Auckland, Novi Zeland – grad s preko 200 hiljada stanovnika, trenutno je domaćin neugodnom rekordu. Godišnje se na njegovu području sruči ekvivalent čak tri miliona plastičnih boca u obliku mikroplastike. Ova šokantna informacija proizlazi iz najnovijeg istraživanja Sveučilišta u Aucklandu i objavljena je u uglednom magazinu Environmental Science & Technology. Ova količina mikroplastike znatno nadmašuje one izmjerene u europskim metropolama poput Londona, Pariza i Hamburga. No, nije riječ o čistoći zraka u europskim gradovima – razlika leži u sofisticiranim tehnikama detekcije i analize koje su korištene u Aucklandu, što im je omogućilo da otkriju čestice manje od 0,01 milimetara.

Ovaj porazni podatak nije iznenađujući jer je u skladu s najnovijim izvještajem Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) o mikroplastici. Taj izvještaj zaključuje da su ljudi kontinuirano i na različite načine izloženi mikroplastici. Ova nevidljiva opasnost prisutna je u zraku koji udišemo, vodi koju pijemo, morima i oceanima. Čak se i u našim svakodnevnim proizvodima poput soli, meda, piva, riže i kozmetičkih proizvoda može pronaći mikroplastika. Dodatno, istraživanja potvrđuju prisutnost mikroplastike u ljudskom organizmu.

Godine 2019, procijenjeno je da ljudi mogu unijeti između 39,000 i 52,000 čestica mikroplastike godišnje, uključujući one koje udišemo. Međutim, 2022. godine, donja granica ovog broja povećala se na oko 78,000 do 211,000 čestica godišnje. Ovisno o našim životnim navikama, ta brojka može biti i viša, naprimjer, oni koji piju vodu iz plastičnih boca mogu unijeti do 90,000 čestica mikroplastike godišnje.

Otkako je plastika postala masovno proizvodna nakon Drugog svjetskog rata, njezina godišnja proizvodnja se znatno povećala. U razdoblju od 1998. do 2018. godine, proizvodnja plastike povećala se s 30 miliona tona na čak 359 miliona tona godišnje. Ovaj porast je pridonio širenju mikroplastike – sitnih čestica plastike koje često nastaju raspadom većih plastičnih predmeta.

Izvještaj WHO-a o mikroplastici, objavljen u augustu 2022. godine, otkriva da se mikroplastika i nanoplastika nalaze širom planeta, a njihove koncentracije variraju od područja do područja. Ključna poruka iz ovog istraživanja je da smo svi izloženi velikim količinama mikroplastike na različite načine, a ova prisutnost ima ozbiljne posljedice na okoliš, zemljište, hranu i vodu, kao i na ljude koji je udišu.

Iako postoji malo istraživanja o prisutnosti mikroplastike u prehrambenim proizvodima, jasno je da je ovaj problem stvaran. Zbog ograničenja podataka i istraživanja, procjena rizika koji mikroplastika predstavlja za ljude trenutno je izazovna. No, postoji zabrinutost zbog potencijalnih toksičnih djelovanja mikroplastike i nanoplastike te njihove sposobnosti da prenose štetne tvari i patogene. Zbog toga je važno pažljivo pratiti deklaracije proizvoda i koristiti proizvode bez mikroplastike kad god je to moguće.

Godine 2020., grupa istraživača identificirala je najtoksičnije tvari u plastici i istaknula potencijalne opasnosti koje one predstavljaju. Ovo istraživanje naglašava važnost nastavka istraživanja i poduzimanja globalnih akcija za suočavanje s problemom plastike.

Kako bismo se suočili s ovom nevidljivom epidemijom mikroplastike, moramo djelovati hitno i odlučno. To uključuje smanjenje proizvodnje plastike, poboljšanje recikliranja, razvoj održivih alternativa i svjesno biranje proizvoda bez mikroplastike. Naša budućnost i zdravlje ovise o tome kako se nosimo s ovim globalnim izazovom.